Pripadnici nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini mogli bi uskoro ostvarivati šira i jasnije definisana prava u oblastima obrazovanja, upotrebe jezika, informisanja i institucionalnog predstavljanja, ukoliko bude usvojen novi Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina. Novi propis, koji priprema Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, donosi niz praktičnih unapređenja koja bi postojeća zakonska prava učinila primjenjivijim u svakodnevnom životu.
Među najznačajnijim novinama je uvođenje jasne procedure za priznavanje statusa nacionalne manjine na državnom nivou. Po prvi put bi bio uspostavljen registar priznatih nacionalnih manjina, što bi omogućilo sistematizovanu evidenciju i preciznije planiranje javnih politika. Nacrt zakona predviđa i fleksibilniji pristup upotrebi manjinskih jezika u lokalnim zajednicama, ukidajući dosadašnje stroge pragove koji su u praksi često otežavali ostvarivanje tog prava. To znači da bi pripadnici manjina lakše mogli zatražiti upotrebu svog jezika u komunikaciji sa lokalnim institucijama, kao i njegovo unošenje u javne isprave i službene evidencije.
Posebno značajno unapređenje odnosi se na obrazovanje. Novi zakon precizira da obrazovne ustanove treba da osiguraju dodatnu nastavu jezika, književnosti, istorije i kulture nacionalnih manjina kada za to postoji interes roditelja, čak i u sredinama gdje broj učenika nije veliki. Na ovaj način nastoje se osigurati konkretnije mogućnosti za očuvanje jezika i identiteta kroz obrazovni sistem.
Kako je saopšteno iz Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, cilj novog zakona je da prava pripadnika nacionalnih manjina ne ostanu samo formalno propisana.
„Nacrt zakona uvodi jasniju i operativniju primjenu prava nacionalnih manjina u odnosu na postojeći okvir. Suštinski, zakon ide ka tome da se prava ne ostave na opštem nivou, nego da budu jasna i primjenjiva u praksi“, istakao je Sevlid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.
Pored individualnih prava, novi zakon jača i institucionalnu zaštitu. Predviđeno je snažnije uključivanje predstavnika nacionalnih manjina u procese donošenja odluka kroz savjetodavna tijela i veću zastupljenost u institucijama vlasti, čime bi manjinske zajednice dobile aktivniju ulogu u kreiranju politika koje ih se direktno tiču.
„Zakon dodatno unapređuje oblasti finansiranja, zapošljavanja i informisanja, tako što preciznije definiše obaveze nadležnih institucija i otvara prostor za posebne mjere radi postizanja stvarne ravnopravnosti“, naglasio je ministar Hurtić.
Nacrt zakona izrađen je uz podršku projekta EU4INCLUSION, koji je, osim organizacije konsultativnih radionica, obezbijedio i stručnu ekspertizu za izradu zakonskog teksta. U proces je bila uključena Lejla Hadžimešić, pravna ekspertica za ljudska prava i usklađivanje zakonodavstva sa evropskim standardima, koja je dala stručni doprinos pripremi nacrta zakona.
U okviru projekta, u Banjoj Luci je u novembru 2025. godine održana dvodnevna radionica na kojoj su učestvovali predstavnici Vijeća nacionalnih manjina Bosne i Hercegovine, kao i vijeća nacionalnih manjina iz oba entiteta. Tokom sastanka razmatrane su ključne izmjene zakona, a među prioritetima su izdvojeni jačanje prava u oblasti obrazovanja, upotrebe manjinskih jezika i očuvanja kulturnog identiteta.
„Radionica je omogućila dubinsku, konstruktivnu i inkluzivnu razmjenu mišljenja. Posebno su važni zaključci da se mandat Vijeća nacionalnih manjina BiH ne mijenja i da je potrebno ojačati odredbe o obrazovanju, jeziku i kulturnom identitetu kao ključne elemente zaštite prava nacionalnih manjina“, istakla je Hadžimešić.
Novi zakon usklađen je sa standardima Vijeća Evrope i evropskim antidiskriminacijskim principima, uključujući zaštitu kulturne, jezičke i vjerske raznolikosti. To je posebno značajno u kontekstu evropskih integracija, jer zaštita prava nacionalnih manjina predstavlja jedno od važnih pitanja u procesu približavanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.
Nakon završene faze javnih konsultacija, očekuje se da nacrt bude upućen u parlamentarnu proceduru. Ukoliko bude usvojen, novi zakon mogao bi predstavljati najznačajnije unapređenje položaja nacionalnih manjina u BiH od donošenja postojećeg zakona 2003. godine — posebno zato što prvi put detaljno uređuje kako se prava manjinskih zajednica ostvaruju u praksi, od obrazovanja i jezika do institucionalnog predstavljanja.