Seminar „Izazovi u postupanju tužilaštava prema noveliranom Krivičnom zakonu FBiH i Zakonu o zaštiti nasilja u porodici i nasilja prema ženama“, održan 14. novembra 2025. godine u Sarajevu uz podršku projekta EU za inkluziju u BiH, okupio je veliki broj tužilaca i stručnjaka iz oblasti krivičnog prava, naglašavajući važnost implementacije značajnih izmjena Krivičnog zakona FBiH usmjerenih na jačanje zaštite žrtava nasilja.
Seminar je održan u trenutku kada izmjene Krivičnog zakona FBiH i novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i prema ženama uvode preciznije definicije, strožije sankcije i mehanizme koji su u potpunosti usklađeni sa zahtjevima Istanbulske konvencije. Upravo je primjena ovih propisa bila u središtu pažnje učesnika, posebno u pogledu obaveza tužilaštava da osiguraju djelotvornu, hitnu i rodno osjetljivu reakciju u svim fazama postupka.
U uvodnom dijelu seminar je otvorio prostor za diskusiju o uzrocima i posljedicama nasilja u porodici, kroz izlaganje Zlatana Hrnčića o naučnim saznanjima, faktorima rizika i kontinuiranom utjecaju rodne neravnopravnosti na dinamiku nasilja. Time je postavljen temelj za razumijevanje zašto je pravovremena i efikasna reakcija institucija ključna.
Jedan od centralnih dijelova seminara bio je pregled novina izmjena Krivičnog zakona FBiH i novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i prema ženama, koji je predstavila Azra Džipa. Učesnici su se detaljno upoznali s izmjenjenim članovima zakona, novim kvalifikacijama krivičnih djela i ulogom kriznih centara za seksualno nasilje kao jednim od ključnih mehanizama podrške žrtvama. Posebno je naglašena obaveza dosljedne primjene odredbi koje proizlaze iz Istanbulske konvencije – kako u pogledu procjene rizika, tako i u osiguravanju zaštitnih i sigurnosnih mjera.
Kroz dvije tematske sesije, tužioci su imali priliku analizirati i unaprijediti praksu u vođenju istraga, i to najprije u predmetima nasilja u porodici, a zatim i u predmetima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja. Diskusije su obuhvatile izazove u odlučivanju o hitnim mjerama, usmjeravanje rada policijskih službenika, specifičnosti dokazivanja u predmetima seksualnog nasilja, kao i obavezu tužilaštava da postupaju u skladu sa standardima koje postavlja Evropski sud za ljudska prava (primjeri: Kurt protiv Austrije, Volodina protiv Rusije, ND protiv Švicarske).
Novelirani članovi Krivičnog zakona – uključujući čl. 203, 203a, 208, 179a, 181b i 189b – predstavljeni su kroz praktične primjere, s naglaskom na proširene oblike kažnjivih radnji, digitalnu dimenziju rodno zasnovanog nasilja i nove modalitete dokazivanja. Učesnici su istakli potrebu za dosljednom primjenom sigurnosnih mjera, kao i važnost koordinacije s drugim institucijama, posebno centrima za socijalni rad i zdravstvenim ustanovama.
Seminar je potvrdio da su nedavne izmjene Krivičnog zakona FBiH više od tehničkog usklađivanja – one predstavljaju ključnu prekretnicu u jačanju institucionalnog odgovora na nasilje u porodici i nasilje prema ženama. Učesnici su izrazili snažnu potrebu za nastavkom ovakvih edukacija kako bi se osiguralo da zakonske izmjene zaista rezultiraju efikasnijom zaštitom žrtava i dosljednijim sankcioniranjem počinilaca.
Ovaj seminar predstavlja još jedan važan korak projekta EU za inkluziju u BiH u unapređenju profesionalnih kapaciteta tužilaštava i jačanju usklađenosti pravosudnog sistema sa evropskim standardima zaštite ljudskih prava.